Društvo

HR Top lista hitova: tjedni pregled 25 singlova Dux radija

Emisija br. 13

29. 4. – 4. 5. 2024.

 01./01/ Oliver Dragojević – Ne mogu ti reći

02./02/ Jelena Rozga – Od čega sam ja

03./10/ Marko Škugor – Daj mi sekund’ ili dva

04./04/ Ivica Sikirić Ićo – Samo za ljubav

05./03/ Baby Lasagna – Rim tim tagi dim

06./06/ Martin – Maštarija

07./13/ Marko Kutlić – Nestajem

08./05/ Prljavo Kazalište – Molim Boga da svane

09./15/ Pravila Igre – Umrijet za ljubav

10./09/ Nela & Nika Turković – Mogu i sama

Agencija za elektronske medije (AEM) čestita svim novinarima/kama i medijskim kućama Svjetski dan slobode medije (3. maj) sa željom da se njihov status unaprijedi u susret usvajanju novih medijskih zakona. Ovaj datum je prilika da podsjetimo na važnost misije medijskih poslenika koji svoj posao obavljaju etički, uprkos njihovom lošem ekonomskog statusu i nerijetkim pokušajima ograničavanja njihove slobode.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative sastao se jučer s veleposlanikom Narodne Republike Kine u Crnoj Gori Fan Kunom. Sugovornici su razmijenili stavove oko aktualnih tema na crnogorskoj političkoj sceni. Vuksanović je istakao da je najvažniji vanjskopolitički cilj Crne Gore članstvo u Europskoj uniji, a što je jedan od ideala HGI - ja zapisanih u osnivačkim dokumentima još iz 2002. godine. Naglasio je važnost dobivanja završnih mjerila za pregovaračka poglavlja 23 i 24.

Zrinsko-frankopanska urota je u hrvatskome narodu legendaran pokušaj pripadnika dvije najmoćnije hrvatske plemićke obitelji, Šubića – Zrinskih te Frankopana, da osujete bečki dvor u planu potpunog podčinjenja i germanizacije hrvatskih zemalja.

Neuspjeh urote označio je ujedno i kraj, te skorašnji biološki nestanak glavne loze obje ove obitelji. Tako je i neki mletački poslanik zapisao: “Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski (Šubić) bijaše posebno cijenjena, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj.”

Srijeda, 01. svibnja 2024.

Međunarodni praznik rada obilježava se 1. svibnja kao simbol borbe za bolji položaj radnika, a vezan je uz štrajkaški pokret iz Chicaga 1886. godine. Iako su protekle godine bile teške zbog kriza, podaci pokazuju da je u zadnjih pet godina broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao.

Na velikom prosvjedu u Chicagu 1. svibnja 1886. sudjelovalo je oko 40.000 ljudi, a zahtijevali su tri osmice - 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za kulturu i obrazovanje. 

Majke Srebrenice su, na vijest da će Crna Gora podržati Rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, izrazile zahvalnost onima koji su se zalagali da do toga dođe. One su na društvenoj mreži X zahvalile na podršci premijeru Spajiću, kao i političarima u Crnoj Gori koji su se aktivno založili da naša država glasa za pomenutu rezoluciju, a među njima je i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Drugog vikenda Festivala vjetra  u Tivtu očekuje nas otvaranje kolektivne izložbe fotografija udruženja Adriatic Artists, naslovljene „Mare Nostrum”. Izložba na dva galerijska nivoa u JU Muzej i galerija Tivat biće svečano otvorena u petak, 3.5., u 20 sati.

   „...Tvojim nam žarom Kotor daj da plane,

        Bokeljske naše i sve roda strane,

        Ružama pospi brda nam i doli,

        Za sve nas moli!

 

Kristina i Andrea Lompar su recitirale stihove pjesme „ Andjele bijeli“ na promociji  knjige za djecu “Ozana Kotorska”, autorke Martine Saulačić Lompar, održane 27. 4. 2024.  u crkvi Svetog Duha u organizaciji Nevladine udruge “Lingua” Kotor. O knjizi je govorila pjesnikinja, Dubravka Jovanović.

U nedjelju, 28. travnja, u crkvi Svetog Andrije u Brci, nedaleko od Bara vjernici su se okupili na svečanoj svetoj misi posvećenoj svim žrtvama totalitarnih režima. Ovaj poseban događaj obilježio je dan prisjećanja na hrabre pojedince, među kojima se ističe pokojna narodna heroina Herta Turza, te njena majka Barbara Turza, koji su svojim životima svjedočili hrabrosti i otporu prema nepravdi.

Najjužniji europski fjord, Boka kotorska zajedno sa svim prirodnim ljepotama, ali i bogatom poviješću i tradicijom predstavljena je u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Međunarodni projekt „Putevima bokeljskih Hrvata“ i ove je godine okupio Bokelje i prijatelje Boke koji su na najbolji mogući način pokazali kako se voli i štuje rodni kraj.

Stranice

Subscribe to RSS - Društvo